Čakovec

From Wikinfo

Jump to: navigation, search

Čakovec, na madjarskom jeziku grad se naziva Csáktornya i njemački Tschakturn. (zemljopisna širina 46.38 N, zemljopisna dužina 16.43 E, nadmorska visina 164 m). To je grad u sjevernoj Hrvatskoj i sjedište Međimurske županije, koja se nalazi između rijeka Mure i Drave, a poznata je po svojim vinogradima, agrikulturi i lovištima. Prema popisu iz 2001. grad sa svojim prigradskim naseljima broji 30.455 stanovnika (sam grad ima 15.790 stanovnika), prvenstveno Hrvata i rimokatolika, a najveće manjine su Romi, Srbi i Slovenci.

Contents

Prigradska naselja

Grad Čakovec sastoji se od 13 naselja (stanje 2006), to su: Čakovec, Ivanovec, Krištanovec, Kuršanec, Mačkovec, Mihovljan Template:Newdsm, Novo Selo na Dravi, Novo Selo Rok, Savska Ves, Slemenice, Šandorovec, Totovec i Žiškovec.

Promet

Prva željeznička pruga izgrađena je 1860., a povezivala je Budimpeštu s lukama Rijekom i Trstom. Čakovec je željeznicom s Murskim Središćem i Lendavom povezan 1889. Cestovna infrastruktura je dobra. Čakovec je i dobro povezan županijskim cestama prema Prelogu, Podturnu, Murskom Središću, Štrigovi, Martinu na Muri, a uključuje i novu autocestu koja povezuje granični prijelaz u Goričanu s Zagrebom, Karlovcem i Jadranskim morem.

Povijest

U rimsko doba, kako Strabon zapisuje i izvještava u 1. stoljeću, na današnjem mjestu Čakovca bila je Aquama (mokri grad), vojna postaja i legionarski kamp. Ime grada dolazi od grofa Dimitriusa Chakyja, koji je početkom 13. stoljeća podigao drvenu utvrdu kasnije nazvanu "Čakov toranj". Prvi je put spomenuta 1328. godine. Naselje se pojavljuje u službenim zapisima 1333. Vrijeme značajnijeg ekonomskog i kulturnog rasta Čakovca počelo je 1547., kad je Nikola Šubić Zrinski od Sigeta postao vlasnik područja. U to vrijeme, dvorac je bio bogato ukrašen, okružen parkom i skulpturama čuvenih vojskovođa i vladara. Vojvoda Juraj Zrinski dao je privilegije stanovnicima čakovečke tvrđave i okolnih naselja 29. svibnja 1579., što je bio početak pretvaranja Čakovca u slobodan trgovački grad. Taj se datum slavi kao Dan grada. 1738. grad je razoren potresom, a 1741. požarom. Još jedan potres pogodio je grad 1880. Krajem 18. stoljeća vlasnici grada postaju grofovi Feštetići, a grad je pretvoren u veleposjed na kojem se razvila industrija, obrtništvo i trgovina. 1848. ban Josip Jelačić oslobodio je Čakovec od Mađara i pripojio ga Hrvatskoj, a 1893. u grad je po prvi puta uvedena električna struja. Od 1941. do 1945. grad je bio pod mađarskom okupacijom. 1945. oslobodila ga je Sovjetska Crvena armija

Današnjica

Čakovec je gospodarski, ekonomski, kulturni i upravni centar Međimurske županije. U Čakovcu djeluje nekoliko škola: (www.ets.hr) - Ekonomska i trgovačka škola, (www.gimnazija-cakovec.hr) - Gimnazija, (www.tios.hr) - Tehnička, industrijska i obrtnička škola, (www.gsc.htnet.hr) - Graditeljska škola], Gospodarska škola i (www.vus-ck.hr) - Visoka učiteljska škola.

Privreda područja zasnovana je na tekstilnoj industriji (Čateks, Međimurska Trikotaža), industriji obuće (Jelen), proizvodnji hrane (Vajda, Čakovečki mlinovi), metaloprerađivačkim pogonima, graditeljstvu i obrništvu. Značajna je i izdavačka djelatnost tvrtke Zrinski. Iako je Čakovec grad moderne arhitekture, dinamičan s visoko razvijenom industrijom i središte komunikacija, poslova, trgovine, obrazovanja unutar i između županija i država, njegova stara jezgra prekrasno je očuvana i obnovljena. Lokalni muzej Međimurja u dvorcu čuva 17,000 vrijednih predmeta. Čakovec osim toga ima knjižnicu, kazalište, bolnicu, brojne posljednjih godina izgrađene trgovačke centre i sportsko-rekreacijski centar koji se sastoji od stadiona, 1999. otvorenog kupališta i sportske dvorane, koja je renovirana 2003. te je bila jedno od mjesta na kojima se u prosincu iste godine održavalo Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene. Naročito tijekom ljeta, Čakovec je domaćin brojnih kulturnih događaja. Tradicionalno se održava sajam u centru grada tijekom prvih dana kolovoza, a od 2002. u svibnju se redovito održava i godišnja izložba automobila na prostorima gradskog sportsko-rekreacijskog centra.

Poznati Čakovčani

Šport

Udruge

  • (www.safcakovec.com) ŠAF - radionica animiranih filmova
  • (www.kmck.org) Klub Mladih Čakovec

- Prievod na medjimorsko kajkavico -

Čakovec, na magjarskom jeziku se grad zove Csáktornya i nemački Tschakturn. (zemlepisna širina 46.38 N, zemlepisna dužina 16.43 E, nadmorska visina 164 m). To je grad v severni Hrvatski i center Međimurske županije, regije štera se nahaja med rekami Murom i Dravom i poznota je po svojim goricami, poljoprivredi i lovištima. Prama popisu z 2001. grad z svojim prigradskim selima ima 30.455 stanovniki (som Čakovec ima 15.790 stanovniki), predvsem Hrvati i rimokatolikia, a najvekše manjine so Romi, Srbi ter Slovenci. ime = Čakovec|

Prigradske naselbine

Grad Čakovec koli sebe ima 13 naselji (z 2006. leta), a to so: Čakovec, Ivanovec, Krištanovec, Kuršanec, Mačkovec, Mihovljan Template:Newdsm, Novo Selo na Dravi, Novo Selo Rok, Savska Ves, Slemenice, Šandorovec, Totovec i Žiškovec.

Promet

Prva železnička pruga je napravljena 1860. leta, a skupa je povezala Budimpešto z lukama Rekom i Trstom. Čakovec je železnicom z Murskim Središćom i Lendavom povezani 1889. leta. Cestovna infrastruktura je dobra. Čakovec je i dobro povezani z županijskim cestami prama Prelogu, Podturnu, Murskomu Središću, Štrigovi, Svetomu Martinu na Muri, a ima i novo autocesto štera povezuje graničnoga prelaza v Goričanu z Zagrebom, Karlovcom i Adrianskim morjem.

Povjest

V rimsko doba, kak Strabon se piše i izveštava v 1. stoljeću, na danešjem mestu Čakovca bila je Aquama (mokri grad), vojnička postaja i kamp za legionare. Ime grada je došlo od grofa Dimitriusa Chakyja, šteri je početkom 13. stoljeća podigel drvenu utvrdu posle nazvono "Čakov turen". Prvi pot je utvrda spomenuta 1328. leta. Naselje se pojavljuje v službenim zapisima 1333. Vreme značajnijeg ekonomskoga i kulturnoga rasta Čakovca počelo je 1547., da je Nikola Šubić Zrinski od Sigeta postal vlasnikom područja. Vu to vreme, dvorec je bil bogato ukrašeni, okruženi parkom i kipima poznotih vojskovođa i vladara. Vojvoda Juraj Zrinski dal je privilegije stanovnikima čakovečke tvrđave i naselji štera so bila okoli 29. svibnja 1579., kaj je bil početek pretvaranja Čakovca v sloboden trgovački grad. Te datom se slavi kak Dan grada. 1738. grad je vništeni potresom, a 1741. požarom. Još jen potres pogodil je grada 1880. Pod kraj 18. stoljeća postaju kak vlasniki grada grofi Feštetići, a grad je pretvoreni v veleposjed v šteremu se razvila industrija, obrtništvo i trgovina. 1848. ban Josip Jelačić oslobodil je Čakovca od Mađari i spojil ga z Hrvackom, a 1893. v gradu je dopeljana električna struja. Od 1941. do 1945. grad je bil pod magjarskom okupacijom. 1945. oslobodila ga je Sovjetska Črlena armija.

Denešnje vreme

Čakovec je gospodarski, ekonomski, kulturni i upravni center Međimurske županije. V Čakovcu dela par školi: (www.ets.hr) - Ekonomska i trgovačka škola, (www.gimnazija-cakovec.hr) - Gimnazija, (www.tios.hr) - Tehnička, industrijska i obrtnička škola, (www.gsc.htnet.hr) - Graditeljska škola], Gospodarska škola i (www.vus-ck.hr) - Visoka učiteljska škola.

Privreda područja se zasniva na tekstilni industriji (Čateks, Međimurska Trikotaža), industriji obutve (Jelen), prehrambeni industriji (Vajda, Čakovečki mlinovi), metaloprerađivačkim pogonima, građevini i obrništvu. Dosti je značajna i tiskara Zrinski. Makar je Čakovec grad moderne arhitekture, dinamičen z visoko razvijenom industrijom i center komunikaciji, posli, trgovine, obrazovanja nutri i med županijami i državi, jegova stara jezgra lepo je očuvana i obnovlena. Lokalni muzej Međimurja v dvorcu čuva 17 hiljadi vrednih predmeti. Čakovec osim toga ima knjižnico, kazalište, bolnico, dosti izgrađenih trgovačkih centri napravljeni v zadjih par let i sportsko-rekreacijskoga centra šteri vu sebi ima stadiona (Mladost), 1999. leta otprtih gradskih bazeni i sportske dvorane, štera je renoverana 2003. leta i štera je bila jedna od dvorani na šteroj se v decembru istoga leta održavalo Svecko prvenstvo v rukometu za žene. Čakovec je, posebno v letnim mesecima, domaćin dosta velkom broju kulturnih događaja. Sejam se v u centru grada tradicionalno održava v prvim dnevima meseca augusta, a od 2002. leta se v maju redovito održava i godišnja izložba auti na prostorima gradskoga sportsko-rekreacijskoga centra.

V Čakovcu se tiskajo tjedne novine Međimurje i Međimurske novine.

Poznoti Čakovčonci

Šport

Udruge

  • (www.safcakovec.com) ŠAF - škola i radionica animeranih filmi
  • (www.kmck.org) Klub Mlodih Čakovec
  • MIK - Međimurski informatički klub

Poveznice

Vanjske sveze

Reference

Adapted and elaborated by GNU-license, mostly from Wikislavia (partly Croatian Wikipedia).

Retrieved from "http://www.wikinfo.org/index.php/%C4%8Cakovec"