Baskijski i hrvatski

From Wikinfo

Jump to: navigation, search

Baskijski jezik (baskijski Euskara) je jezik kojim govore Baski, prastari narod nastanjen u Pirenejima u sjevernoj Španjolskoj i jugozapadnoj Francuskoj. Baskijski je izolirani jezik koji ne pripada niti jednoj poznatoj jezičnoj porodici. Ima oko milijun govornika, a za oko 700.000 je materinski jezik. Sami sebe oni na baskijskom nazivaju Euskaldunak.

Contents

Povijest

Baskijski jezik je izoliran, tj. ne može se povezati ni s jednim drugim jezikom. Riječi slične suvremenom baskijskom se nalaze na području gdje se danas govori baskijski (u imenima) još u rimsko doba. Postoje mnoge hipoteze kojima se baskijski povezuje s raznim jezicima, ali nijedna nije općenito prihvaćena.

Baskijski je priznat u Španjolskoj i ima službeni status, ali ne u Francuskoj. Priznavanje i standardizacija jezika se zbila tek. u 20. stoljeću.

Rasprostranjenost

Baskijski se govori u nekoliko sjevernih pokrajina Španjolske koje čine tzv. Euskadi (Autonomnu pokrajinu Baskiju), te u susjednim područjima Francuske. Međutim, veća upotreba baskijskog je tek na sjeveru Autonomne pokrajine. Također se govori i u pokrajini Nafarroa, koja ima zaseban status i gdje je službeni u sjeverni dijelovima.

Baskijski se stoljećima povlačio pred romanskim jezicima, što se donekle zaustavilo u posljednje vrijeme.

Osobine

Pismo

Baskijski se piše latinicom, u koju su slova C, Q, V, W, Y uključena, ali se ne koriste, osim kod zapisivanja stranih riječi i imena. Dodano je slovo ñ, a digrafi dd, ll, rr, ts, tt, tx, tz imaju posebno značenje.

Potpuna abeceda je:

Aa Bb Cc Dd Ee Ff Gg Hh Ii Jj Kk Ll Mm Nn Ññ Oo Pp Qq Rr Ss Tt Uu Vv Ww Xx Yy Zz

Glasovi

// u izradi

Glasovni sustav baskijskog se razlikuje od narječja do narječja, i pokazuje velike utjecaje susjednih romanskih jezika. Sustav standardnog narječja je sljedeći:

//tablicu glasova treba preraditi

bilabijalni dentalni alveolarni palatalni velarni laringalni
ploziv p b t d   tt -it- dd -id- k g  
frikativ f s     h

Sustav samoglasnika je vrlo jednostavan:

prednji srednji stražnji
zatvoren i   u
srednji e   o
otvoren   a  


Izgovor

Većina baskijskih suglasnika se izgovara poput hrvatskih . No ima i nekih iznimaka.

x se izgovara kao hrvatsko š
z se izgovara kao hrvatsko s (zvuk nalik našem z ne postoji)
tz se izgovara kao hrvatsko c
tx se izgovara kao hrvatsko č ' ili ć '
ts se izgovara kao hrvatsko c ' ili kao umekšano ć '
il se izgovara kao hrvatsko ilj
in se izgovara kao hrvatsko inj

Rječnik

Primjer nekoliko brojeva:

  • bat "1"
  • bi "2"
  • hiru "3"
  • lau "4"
  • bost "5"
  • sei "6"
  • zazpi "7"
  • zortzi "8"
  • bederatzi "9"
  • hamar "10"
  • hamaika "11"
  • hamabi "12"
  • hogei "20"
  • hogeita hamar "30" (dosl. "20 10")
  • hogeita hamaika "31" (dosl. "20 11")
  • laurogei "80" (dosl. "4 puta 20")
  • laurogeita hamar "90" (dosl. "4 puta 20 10")
  • ehun "100"

Primjer teksta

Esklabu erremintaria

Sartaldeko oihanetan gatibaturik
erromara ekarri zinduten, esklabua,
erremintari ofizioa eman zizuten
eta kateak egiten dituzu.
Labetik ateratzen duzun burdin goria
nahieran molda zenezake,
ezpatak egin ditzakezu
zure herritarrek kateak hauts deitzaten,
baina zuk, esklabu horrek,
kateak egiten dituzu, kate gehiago.

Rob Kovač

Zarobljen u kišnim šumama istoka,
doveli su te u Rim, robe,
i dali ti posao kovača,
i sad radiš lance.
Crveno željezo koje nosiš u peć
može se modelirati kako želiš,
možeš praviti mačeve,
da bi njima ljudi mogli lomiti lance,
ali ti, robe,
ti praviš lance, nove lance.

Neke sličnosti baskijskog i hrvatskog

Sigurna je činjenica da bar po gramatici, izolirani baskijski i slavensko-hrvatski spadaju u posve drugačije jezične grupe različitog iskona. Na prvi pogled, baskijski i hrvatski su i po rječniku vrlo različiti, iako već sadrže slične moderne anglizme za tehničke pojmove i više stotina zajedničkih starih romanizama iz latinskoga, ili posredstvom španjolskog kod njih i talijanskoga kod nas.

Ako se zanemare ti opći anglizmi i romanizmi, u zajedničkom službenom rječniku ostaje malo poveznica. Poredbom njihova službenog rječnika za europske škole (Hitzegia 2000) i našega standardnog "Londonca" (usp. M. Yošamya 2005, Lovrić i surad. 2004. i 2007), osim romanizama danas postoji tek 13 sličnih baskijskih riječi: gora (= gora-brdski lanac), goratasun (gorštakinja-brđanka), goritu (gorjeti: čakav. goriti), jasta (jesti), kutxa (kuća), prestatu (prestati), puztatu (pustiti), umetoki (umetak-uložak), uxaratu (usrati), zitu (žito: čakav. zyto), zoritu (do-zoriti), zuri (suri-sivi) i xilo (šilo-špica).

Ipak sve do 1918, u javnomu kultiviranom jeziku Hrvatske rabilo se bar pedesetak baskijskom sličnih riječi koje su potom iz srpskohrvatskog izbačene kao arhaizmi i dosad nisu vraćene - ali su još očuvane kod čakavaca i kajkavaca: uz već spomenute još goraki (odozgo: čakav. gorika), askatu (tražiti: čakavsko-kajkavski: iskati), kraska (kamenjara-škrapar: č. krasa), makilatu (batinati: č.-k. makljati), triskatu (lupati: č. triskat), ufatu (nadati se: č.-k. ufati), ulitxa (košnica: č. ulišće), zabartu (zaboraviti: č.-k. zabiti), zintzatu (cvrčati-zujati: čak. zincati), zuritu (posijediti: č. suriti) i xilatu (ušiljiti: č. šilat), itd.

Taj broj baskijskih sličnosti još je veći (blizu 100) u nepalatalnom bodulskom cakavizmu jadranskih otočana, gdje su uz gore spomenute još zajedničke npr. broska (kupus: cak. broskva), gorahani (planinski: cak. gorynji), puska (općina: cak. puska), triskantza (gromovnik: cak. triskavac), ulixetan (pčelinje saće: cak. ulenjak), zilokatu (istrošiti-nagrizati: cak. zilokat), xirula (sviraljka: cak. šurla), xukatu (osušiti: cak. šuhati) ... itd.

Daleko najveći broj baskijsko-hrvatskih homonima (euskadizmi) ima naš arhajski pradijalekt "Gan-Veyan" (scakavica) iz brdskih sela između Vrbnika i Baške, gdje se sve donedavna rabilo blizu 300 takvih riječi (Mitjel Yoshamya 2005), a izvan Španjolske i Francuske je taj naš govor najsličniji baskijskomu, uključivo i toponim Baška. Znakovito je da se oko tog područja nalazi, unutar Hrvatske najveći postotak sličnoga baskijskog genoma (19 %), pa isti baskijski običaj kuhanja mlijeka ubačenim vrelim kamenom, te još lokalna legenda o pradavnom oceanskom kitolovu (Poveda ud orkaturih) iako kitova za lov nema na Jadranu ni Mediteranu. Sve to možda upućuje na neke stare veze Baska i naše Baške, koje još treba poredbeno proučiti.

Vidi također

Vanjske poveznice

Literatura

  • F. Michel: Le pays basque (sa population, sa langue, ses moeurs, sa litterature). Elkarlanean, 4° edition, Donostia 1998.
  • P. Charriton: Hitzegia Euskara (Dictionnaire basque). Elkarlanean, Donostia 2000.
  • M. Yoshamya: Gan-Veyan (torra editura, lybar A.). ITG, 2. izdanje, Znanstveno društvo za proučavanje porijekla Hrvata, Zagreb 2005.

Reference

Enlarged compilation by GNU-license, adapted partly from above Literature and from Croatian Wikipedia and Wikislavia.

Retrieved from "http://www.wikinfo.org/index.php/Baskijski_i_hrvatski"