Krka
From Wikinfo
Krka je rijeka u južnoj Hrvatskoj koja utječe u Jadransko more. Duljina tijeka je 73km, izvire kod grada Knina, a ušće u Jadransko more je kod Šibenika. Pritoci Krke su Radljevac, Butišnica, Krčić, Kosovčica, Čikola, Guduća, a gradovi kroz koje protječe: Knin, Skradin, [[Šibenik. Krka izvire u blizini Knina, podno 22-metarskog slapa Topoljskog buka ili Krčića, kojeg stvara pritoka rijeke Krke - Krkić. Krčić ljeti dijelom presušuje.
Ukupna dužina rijeke, s potopljenim dijelom kanjonskog ušća, iznosi 72.5 km, od čega 49 km čini slatkovodni vodotok, a 23.5 km bočati. Krka teče Kninskim poljem, gdje prima prve značajne pritoke. Na izlazu iz polja Krka ulazi u kanjon. Najpoznatiji pritoci su Butišnica i Krkić u Kninu, te Čikola koja utječe uzvodno od Skradinskog buka i tvori slikoviti sutok s Krkom na Visovačkom jezeru.
Contents |
Sedreni slapovi
Na rijeci Krki se nalazi 7 slapišta. Prvi među njima je Bilušića buk (22.4 m visine) koji se nalazi 16 km nizvodno od izvorišta. Poseban je upravo po tome što je on jedini slap koji se ne iskorištava za hidroenergiju.
Drugi slap je Brljan ili Ćorića buk (15.5 m) koji se nalazi 19 km nizvodno od izvorišta. Voda ovoga slapa i voda jezera Bjelobera ili Ćorića jezera se iskorištavaju u hidroelektrani Miljacka.
Manojlovac
Manojlovac (najviši i najljepši slap na Krki) je treći slap koji se nalazi pola kilometra nizvodno od Brljana. Kao i mnogi slapovi, sastoji se od niza sedrenih barijera. Manojlovac je najviše slapište (59.6 m) s glavnim slapom visine 32.2 m. Okolna vegetacija je submediteranska. Voda ovog slapišta također se iskorištava za hidroenergiju u hidroelektrani Miljacka.
Preostala 4 slapa su Rošnjak (8,4m), Miljacka (23,8m), Roški slap (25,5m) i najpoznatiji Skradinski buk (45,7m). Na rijeci se nalazi i Visovačko jezero gdje je smješten otočić Visovac s franjevačkim samostanom. Nizvodno od Skradina Krka se širi u Prokljansko jezero. U more utječe kod Šibenika.
Skradinski Buk
Skradinski Buk je posljednja, sedma i najduža sedrena barijera na rijeci Krki i jedna od najpoznatijih prirodnih ljepota Hrvatske. Također je i najveće sedreno slapište Europe. Slap čine sedrene kaskade, otoci i jezera. Preko 17 stepenica Skradinskog buka, raspoređenih na 800 metara dužine, posljednji se put prelijevaju zajedničke vode Krke i Čikole. Širina slapišta je od 200 do 400 metara s ukupnom visinskom razlikom od 45,7 metara. Ispod Skradinskog buka počinje potopljeni dio ušća rijeke Krke (estuarij). Veći dio sedre Skradinskog buka mlađi je od 10 tisuća godina. Izvan današnjeg vodotoka nalazi se, na području nekadašnjih vodotoka, "mrtva sedra" starosti oko 125 tisuća godina. Rast sedrene barijere na Skradinskom buku prouzročio je uzvodno ujezerenje vode rijeke Krke do Roškog slapa i u tri kilometra donjeg toka rijeke Čikole, tvoreći tako jednu od najneobičnijih i najljepših pejzažnih slika Nacionalnog parka. Još 1904. godine napravljen je zahvat vode za hidroelektranu "Jaruga". Iako je danas to elektrana male proizvodnje ( 35 milijuna Kwh), ona za ljetnih, niskih vodostaja, oduzima vodu donjem dijelu Skradinskog buka, pa je nakon proglašenja Nacionalnog parka to djelomice korigirano i radi održavanja biodinamike slapišta, i radi njegove adekvatnije turističke valorizacije.
Pritok Čikola
Čikola je damatinska rijeka u južnoj Hrvatskoj i najveći pritok Krke. Izvire kod sela Čavoglave, protječe kroz grad Drniš i ulijeva se u Visovačko jezero na rijeci Krki poviše Skradinskog buka, iznad grada Skradina.
Nacionalni park
Njezin tok od Knina do Skradina proglašen je Nacionalnim parkom površine 111 četvornih km. Krka je jedan od nacionalnih parkova u Hrvatskoj. Park je dobio ime po rijeci Krki koja je dio parka. Nacionalni park je lociran u središnjoj Dalmaciji, samo par kilometara sjeveroistočno od grada Šibenika. Krka je postao nacionalni park 1985. godine i sedmi je po redu nacionalni park u Hrvatskoj. Poznat je po velikom broju slapova. Bez obzira na status nacionalnog parka, vodom rijeke upravlja HEP-Hrvatska elektroprivreda, pa se za sušnih perioda u riječni tok i na same slapove ne pušta ni biološki minimum vode. To dovodi do stradavanja organizama koji žive u koritu, kotlima te dolazi i do sušenja sedrenih barijera.
Vanjske sveze
Literatura
Rijeka Krka - Hidrološki parametri - seminar GFOS - Zavod za hidrotehniku i zaštitu okoliša - Mentor: doc.dr.sc. Marija Šperac, dipl.ing.građ. docent, Studenti: Josip Suver i Tomislav Kraljević. (media:Rijeka_KRKA-_hidrolo%C5%A1ki_Parametri_-_seminar_-_GFOS.pdf).
Reference
Adapted and elaborated by GNU-license, mostly from Wikislavia (and a minor stub in Croatian Wikipedia).
